banner

Srijeda, 18 Siječanj 2017 08:18

Dravskih top 3

Napisao

Od pedesetak ribljih vrsti koje obitavaju u meni najdražoj rijeci teško je izabrati tri naj. U ovom slučaju izbor će biti subjektivan a kriterij neuobičajen. Odlučio sam se za tri ribe koje samim spomenom ulova neke od njih najjače odjeknu i izazovu najviše zavisti kod ostalih kolega ribiča. To su redom smuđ, som i kečiga. Moram napomenuti da sve ovdje iznešeno odnosi se na dio Drave kod Pitomače i okolice otprilike oko 170-og kilometra toka. Ovdje su ove tri vrste oduvijek izuzetno gastronomski cijenjene što je nažalost jedan od razloga zbog kojeg ih većina ribiča pokušava uloviti. Prethodna rečenica ne izgleda nimalo lijepo no istina je često neugodna i bolna. Na ovom ribolovnom području ribe lovim već više od trideset godina i svjedočio sam mnogim promjenama kojima je izložena rijeka Drava. Mijenjao se tok, gradile hidrocentrale, iskopavao šljunak, provodile melioracije i što sve ne a ne treba zanemariti ni globalne klimatske promjene. Npr. neke riblje vrste poput mrene, bolena i jeza stradale su zbog eksploatacije šljunka jer su im uništena mrijesna područja a neke druge muče umjetno regulirani nepovoljni vodostaji. Na sreću naš odabrani top3 odolijeva svim tim  nepogodama i u Dravi je
još uvijek dobro zastupljen.Smuđ u Dravi ima povoljno stanište što mu osigurava popriličnu brojnost u odnosu na trenutno stanje ribljeg fonda. Smuđ je poznat kao riba koja agresivno zauzima životni prostor i baš ta karakteristika
objašnjava održivost populacije. U današnje vrijeme tvrditi da neke ribe negdje ima puno treba dobro argumentirati pa što se tiče smuđa pokušati ću to i napraviti. Da li smuđa ima više nego prije teško je odgovoriti jer općeprihvaćen stereotip govori nam da je prije svega bilo više i da je sve bilo bolje. Usudim se tvrditi da se zadnjih godina na Dravi ulovi puno više smuđeva nego prije od kojih su neki stvarno veliki. Istina je da su ribolovne tehnike i pribor napredovali ali su samo ekvivalent mnoštvu visilica, mrežama i raznim krivolovnim alatima koji su se u neka stara vremena smatrali pod normalno.
Nepobitna činjenica je da se u posljednih nekoliko zimskih sezona na samo jednom malom potezu Drave izlovi po stotinjak lijepih riba. Dokle će to tako ići nitko ne zna. Da li se populacija smuđa obnavlja po sistemu koliko klope takav prirast ili se ovakvim izlovom radi trajno zlo točno može odgovoriti samo stručna i dugoročna analiza. O smuđu se gotovo sve zna pa je teško nešto novo napisati no svaka ribolovna voda ima svoja pravila pa nekoliko preporuka kako loviti na ovom dijelu Drave mogu biti od koristi. Osobno dajem prednost varaličarenju kao najefikasnijoj tehnici ribolova smuđa no dobro prolazi i ribolov kederom. Ukoliko se odlučite špinati predlažem vam jiganje silikoncima tijekom cijelog dana iako standarno udarni termini su pred noć i prvi dio noći. Prednost špinanju po danu dajem najviše zbog komocije i dnevnih plus temperatura koje ne lede upredenicu. Jako bitno je gdje ćemo tražiti smuđeve po danu jer kako kaže kum Mrva "smuđa je lako uloviti samo ga je problem pronaći". Na Dravi jako bitan je i vodostaj. Ako je nizak što podrazumijeva i bistru vodu smuđevi su u pravilu grupirani u dubokoj protočnoj vodi neposredno na prijelazima iz plićih dijelova. Idealno je iz 3 metra na 6 ili više. Drava takvih mjesta ima napretek a ako teže "čitate vodu" ziher pozicije su na vanjskoj strani svakog iole većeg zavoja rijeke i poprečni pješćani sprudovi koji su jako očljivi po niskom vodostaju. Budući da silikonce treba prezentirati pri samom dnu ne treba izbjegavati teže jig glave (25-35 gr) zato što se lovi u samoj matici rijeke. Izbjegavati treba kričave boje varalica jer iz osobnog iskustva znam da najbolje prolaze smeđe, tamno zelene i pearl boje. Moji silikonski favoriti su oduvijek Profiblinker Turbotaili no to je stvar osobnog izbora. Bilo koji model silikonca velićine od 9 do 15 cm na Dravi može biti dobar izbor no moja preporuka je da započnete ribolov s velikim tvisterima. U slučaju povišenog vodostaja i blago zamućene vode treba tražiti pješćane sprudove ali forsirati povratne struje i mirnije pliće dijelove rijeke prije prijelaza u duboku vodu. Teške jig glave treba zamijeniti puno lakšima a na svoje će doći ljubitelji fire tiger i ostalih kričavih dekora. Manje silikonce ostavite po strani jer to su idealni uvjeti kad možete očekivati velike ribe. E sad  naravno  da svako zimsko zatopljenje kad su i noći u plusu treba iskoristiti noćnim špinanjem voblerima. Kod mene na Dravi Rapalini ShadRapovi, Countdowni i HuskyJerkovi su nekako najkorišteniji ali voblere treba birati prema onom što želimo odraditi. Zimski ribolov voblerima gotovo da se i ne razlikuje od ljetnog što se tiče pozicija jedino što voblere po mogućnosti treba pustiti dublje. Pored svega spomenutog najbitnija je  volja i upornost da se ulovi dravskog cara ali definitivno se isplati potruditi. Ispričavam se na povećoj dozi lokalpatriotizma no odgovorno tvrdim da pridjev dravski označava smuđa svih smuđeva. Glavna osobina dravskog smuđa je što živi u čistoj, relativno plitkoj i brzoj rijeci sa uglavnom šljunčanim i pjeskovitim dnom a vizualno ga krasi naglašena srebrna boja. O gastronomskom aspektu nema potrebe napisati ni riječi. Baš zato je smuđ dravski top1.

5hulio

 

Som je riba koja je nezaobilazna u najnevjerojatnijim ribičkim pričama od kojih su neke čak i istinite. Uglavnom je glavni krivac za potrgani pribor i ribičko samopouzdanje u smislu "samo nek on zagrize" jer radi se o moćnoj ribi koja u Dravi naraste i preko stotke. Kao vrsta i som se relativno dobro prilagođavao promjenama na rijeci tako da je još uvijek prisutan u značajnom broju. Ribolovne tehnike lova soma godinama nisu puno napredovale osim po pitanju pribora. Barem kod mene na Dravi još uvijek pali prastari način ribolova raubom na dnu u dubokim jamama s nezaobilaznim durbaherima ili debelim glistama. Novost je varaličarenje i to ne samo u ljetnim mjesecima nego i u hladnijem periodu. Više nije rijetkost da se som uredno ublinka usred zime. Razlog tome jesu sve blaže zime koje utječu na klasično krtoženje tj. ukapanje soma u mulj. Zbog toplije temperature vode somovi se grupiraju u zimovnicima ali ostaju usporeno pokretni u jatima oblika velikih kugla. Zanimljivo je da su grupirani somovi različitih velićina za razliku od nekih drugih vrsta koje prezimljavaju okupljene u pravilu podjednakih gabarita. Iako somovi zimi smanje svoju aktivnost na minimum plasiranu varalicu među njih nerijetko napadnu ali još je češći slučaj da budu zakvačeni sa strane što je već u domeni krivolova. Moraliziranje oko takvog načina ribolova soma glavne su zimske teme na raznim ribolovnim internet forumima i u pravilu izazivaju žučne rasprave. Definitivno se radi o sivoj zoni sportskog ribolova koja se može različito tumačiti ovisno o kutu gledišta. Klasično haklanje soma ne ostavlja nikakve dileme jer se radi o čistom krivolovu. Sve do sredine devedesetih godina prošlog stoljeća nevlađe na Dravi bilo je na vrhuncu i grabljanje je bila omiljena zimska zanimacija "ribolovaca" no danas je to rijetka pojava i šteta koja je nanesena somovskoj populaciji s vremenom se sanirala. Trenutno je najveći problem nepoštivanje lovostaja soma no nadam se da će u dogledno vrijeme i to biti dovedeno u red. Najbolji period za ribolov soma upravo je pred nama. Krajem ožujka s prvim većim vodostajima i višom temperaturom vode somovi će se pokrenuti iz zimske letargije i početi aktivnije hraniti. Tih mjesec dana do lovostaja popriličan broj ribiča orijentira se isključivo na brku. Već sam spomenuo klasično čekanje raubom na dnu i mislim da je tu sve jasno. Najizglednije pozicije za takav ribolov su duboke jame gdje se miješaju riječne struje. Što se tiče varaličara predlažem da u tom periodu pokušaju tražiti soma na  pješćanim sprudovima u najtoplijem dijelu dana jer somovi se često tu pojave. Vjerojatno zbog hranjenja i čišćenja nametnika poput malih pijavica na koži kojih se rješavaju trljajući se po pijesku. Kričavi silikonci jake vibracije davali su mi najviše ulova no dobro će proći i obožavatelji duplih D.A.M.-ovih žlica. Najbolje je ravnomjerno sporo povlačenje u pola vode i pri dnu. Pratite vremensku prognozu jer proljetne južine i pad tlaka zraka u pravilu obečavaju dobar ulov. Nakon lovostaja za vrijeme ljetnih vrućina som se najbolje lovi noću voblerima a po izazito vrućem a sparnom vremenu u najtoplijem dijelu dana žlice su neprikosnovene. Vodite računa da je najčešća zona udarca soma otprilike metar do metar i pol ispod površine vode. Ako se odlučite okušati u ribolovu soma na Dravi obavezno koristite jaki pribor da ne bi umjesto s ulovom soma otišli kući bogatiji za još jednu ribičku priču.Kečiga je riba o kojoj se kod nas malo zna ali svakako zaslužuje mjesto u dravskom svetom trojstvu. Migracije tih tajanstvenih praistorijskih riba nepoznanica su i u znanstvenim krugovim tako da se ne usuđujem iznositi bilo kakve teorije. Striktno ću se držati svojih osobnih zapažanja tijekom godina susretanja s tom vrstom. Svoju prvu kečigu ulovio sam još kao klinac slučajno loveći mrene na dijelu Drave zvanom Jelkuš. Kasnijih godina svjedok sam izlovljavanja kečiga već spomenutim grabljanjem u nenormalnim količinama. Kod tadašnjeg dravskog mlina a danas imanja Josipa Šimića moglo se izloviti kečiga doslovno koliko je tko htio. U petnaest metara pa i više dubokim jamama kečige su dolazile zimovati tvoreći karakteristične tepihe na dnu. Zbog svojeg ekstra kvalitetnog mesa pored soma bile su glavna meta zimskih masakra i to godinama. Iako su mjesta zimovanja s vremenom postala puno plića zbog mjenjanja toka i zamlađivanja dna kečige i danas pred zimu dolaze. Na sreću, grabljaroša više nema ali pojavilo se novo zlo u obliku ptičurina pod imenom kormoran. Kečige velićine do 40-ak centimetara proždiru u velikom broju dok veće primjerke oštećuju toliko da neki ne uspiju preživjeti. Pravo je čudo da se populacija kečiga u Dravi uspijeva održati i samo se možemo nadati da će im to uspijevati i ubuduće. O ribolovu kečige kod nas se malo zna i uglavnom se ulovi dogode usputno. Rijetki ribolovci odluče se ciljano loviti tu vrstu a u pravilu i nisu baš sigurni u ono što rade. Zadnjih nekoliko godina pojedini ribiči uspješno love kečige u kasnu jesen pri povišenom vodostaju glistom na dnu. Ulovljene su ribe čak do 6-7kg težine što opravdava uloženi trud i potrošeno vrijeme. Najveći problem je nepoznavanje migracijskih i prehranbenih navika ovih čudnih riba pa ciljani ribolov za sada dolazi u obzir samo u jesen kad se kečige pojave na starim zimskim lokacijama. Josip Šimić umjetnik koji uz Dravu ima svoj atelje i već godinama dolazi svakodnevno na rijeku objasnio mi je da se kečige hrane tako da posložene okomito nosem ruju po dnu tražeći hranu poput račića, larvi i slično pa ako je u pravu, a vjerujem da je, treba razmišljati o prezentaciji na dno i nekih drugih mamaca osim glisti.  Možda bi ribolov feeder tehnikom bio pravo rješenje s upotrebom nasjeckanih glista i puno crva. Ciljani ribolov kečige još uvijek je slabo istražena disciplina no sama činjenica da kečige u Dravi ima vjerojatno će potaknuti zanimanje za ribolov te vrste pa ćemo s vremenom doći do željenih odgovora. Za sada ostaje važiti da tko prvi skuži ljetne lokacije gdje se zadržavaju i hrane kečige na Dravi uz malo prilagodbe pribora imati će priliku uživati u ribolovu života. Dakle da zaključimo, ribolov kečige na Dravi danas kakav je ostavlja puno prostora za napredak i predstavlja izazov koji svakako treba prihvatiti. Pitanje je samo koliko ribiča je na to spremno.Dragi čitatelji  namjera mi je bila da vam ukažem kako u Dravi kraj Pitomače još uvijek plivaju prekrasne ribe. Možda vas baš ovaj članak potakne da koji dan ribolova provedete na ovoj lijepoj rijeci pokušavajući uloviti neku ribu iz predloženih top3. U prekodravskom naselju Križnica postoji mogućnost cijenom vrlo povoljnog smještaja u Ribičkoj iži i Ribičkoj kleti. Ribolovnim područjem s više od 300ha vodene površine gospodari ZŠRK Pitomača a za dnevne ribolovne karte po cijeni od 60kn i ostale informacije možete kontaktirati ribočuvare Đuru Tota na broj 0997017918 ili Zdravka Kovača na broj 098390131. Do skorog susreta na rijeci Dravi želim vam bistro.

Zlatko Majstor

 

ps. Dm-ribolov.com se zahvaljuje gosn. Huliganu na ustupljenom tekstu i nagrađuje ga sa jednom majicom te mamurlukom kad se vidimo!

Pročitano 4005 puta